logo žns

Kratka SWOT analiza revitalizacijskog potencijala Žumberka
Read more.

Kratka SWOT analiza revitalizacijskog potencijala Žumberka
Read more.

Uvod - Program razvoja Žumberka

Struktura lokalne vlasti u Žumberku
Žumberački narodni sabor (ŽNS) na svom zasjedanju u Grabru dne 20. veljače 2016. godine donio je jednoglasnu odluku da se izradi detaljan Program razvoja Žumberka (dalje: PRŽ). Cilj izrade PRŽ-a primarno je poboljšanje kvalitete života stanovnika u hrvatskoj pograničnoj mikroregiji Žumberak. U cilju podizanja općeg životnog standarda na žumberačkom području stavljen je naglasak na jedinstveni dokument koji u sebi sadržava i smjernice za konkretnu provedbu. U izradi PRŽ-a korišteno je ukupno sedamnaest studija i programa koji objedinjavaju najvažnije segmente budućeg razvoja Žumberka. Uz infrastrukturalne smjernice i konkretne ciljeve koje provode jedinice lokalne samouprave u zajedništvu sa gradskim, županijskim i državnim vlastima, PRŽ donosi i detaljne programe za pokretanje seoskih gospodarstava.

Mogućnost ulaganja u Žumberku

tekst br 2
Nađu li ulagači, država i Žumberačni koji to mogu i žele, interes za revitalizaciju ovog kraja,
Žumberak će postati regija zdravlja i alternativno Sljeme, koje je već danas za Zagrepčane premalo i prezagušeno.Ljudi koji su voljni uložiti znanje i kapital trebaju znati, da su zdrava zemlja, vodotoci i zdravi
okoliš prirodne prednosti kraja koje treba koristiti i koje će vraćati ulog. U tu svrhu gradnja neophodne infrastrukture je investicija broj jedan u Žumberku.Gradnja i poboljšanje infrastrukturne mreže.
Proizvodnja i izvoz pouzdano zdrave hrane i ljekovitog bilja Razvoj seljačkog, vjerskog, sportskog i školskog turizma, prvenstveno izletničkog tipa, a kasnije i boravišnog tipa.Gradnja domova za starije i socijalno nezbrinute.Obnova ugaslih domaćinstava, obrta i zanatan u Žumberku...

Popis cesta na području Žumberka koje je potrebno modernizirati i asfaltirati

tekst br 3
1. Sv. Jana - Paljugi - Jelenići - Budinjak - Petričko Selo - Grič - Kostanjevica
2. Sošice - Blaževo Brdo - Vodice - Šentjernej
3. Sošice - Boljara - Sveta Gera
4. Gabrovica – Jelenići – Budinjak
5. Jelenići – Pavkovići – Dragonoš
6. Jelenići – Prevod- Slapnica – Medven Dragaproširenja i navoza izvesti asfaltni pokrov.
7. Stakići – Pećno – Prevod
8. Radatovići - Gudalji - Popovići - Drage

Predajno graditeljstvo Žumberka

tekst br 4
Gradeći kuću narodni je graditelj gradio organsku tvorevinu, obličja uravnoteženog sa svrhom, prostor
svoga života, ne poznavajući doktrine stilova. Govorimo o građevinama ruralne sjedilačke kulture, koje
su poput biljke srasle sa tlom i poput biljke od te sraslosti s okolišem, a tako i umiru. Izrasla iz kulture
obrade tla, ta kuća, ta dom, izravno se suprotstavlja nomadskim silama pokretljivosti, razaranja i pljačke.
Ta kuća je prije svega: uspostavljen odnos čovjeka (korisnika-graditeljstva) prema svemirskim i
zemaljskim autoritetima, prema klimatskim pojavama, prema duhu mjesta i prema društvenom okolišu:
ona integrira, sabire u sebi prostorne odrednice čovjeka i mjesta.Ta kuća je poprište života obitelji, ona je mjera za mjesto obitelji u prostoru svijeta.Ona je čuvar zavičajnog prostornog identiteta.

Mogućnost u poljodjelskom prehrambenom sustavu Žumberačkog gorja

IMG12_0030
S ciljem gospodarske revitalizacije Žumberka na idejnoj razini razmatranja izrađen je ovaj izvještaj
o mogućnostima poljodjelske revitalizacije ovog područja. Izvješće sadržajem može poslužiti kao
polazna podloga za utvrđivanje ciljeva i potrebnih mjera njihove realizacije.Prirodne karakteristike područja.Poljodjelska proizvodnja i/ili poljodjelsko-prehrambeni sustav općenito, u tipu proizvodnje i
prehrane, obujmu i intenzitetu proizvodnog programa, uvjetovan je a istovremeno i limitiran prirodnim lokalnim karakteristikama. Geomorfološka, hidropedološka i klimatska svojstva pojedinačno i/ili u kombinaciji određuju potencijalne mogućnosti poljodjelskog proizvodnog prostora. Agroekološka valorizacija područja s utvrđenim prirodnim karakteristikama (LANDUSE) može i treba biti temeljna podloga za utvrđivanje obujma i tipa proizvodnje.

Konkretni program demografske i eko-agrarne revitalizacije Žumberka

tekst br 6
Poljodjelsko proizvodni prostor i čovjek sa svojim zahtjevima u njemu potječu i prate razvoj čovjeka od njegove najranije povijesti. Isto tako proizvodnja hrane i agrarno gospodarstvo općenito predstavljaju najstariju djelatnost u razvoju civilizacije, a zasigurno će biti jedini stalni pratilac čovjeka i u budućnosti. Značaj poljodjelskog gospodarstva u razvoju ljudske civilizacije osigurava agrarnu stratešku funkciju u ukupnom gospodarstvu svake zemlje ponaosob. Nažalost, iz naprijed iznijetoga proizlazi i demanti ovoj tvrdnji, a što je posljedica određenih povijesnih odnosa i definicije uloge agrara i različitih koncepcija njegovog razvoja. Suvremeni pristup ulozi i značaju agrarnog gospodarstva, a ne njegovo nužno zlo, rezultirali su redefiniranjem ove djelatnosti. Civilizacijski razvitak i razina civilizacijskih odnosa prema poljodjelsko proizvodnom prostoru - tlu i agrarnom gospodarstvu, bivala je, biva i biti će najsloženija zadaća suvremenog čovjeka.

Program razvoja eko turizma u Žumberku

tekst br 7
Predloženi program akceptira stanje i ima za cilj utjecati na pozitivne promjene u sferi izrazite depopulacije Žumberačkog područja.Okoliš - stanje i odnos prema okolišu.Stanje očuvanosti okoliša nije moguće jednostavno odrediti. Radi se o relativno uščuvanom prirodnom ambijentu, pa zato pojedinačna narušavanja prirodnog sklada posebno upadaju u oči.Osnivanjem javne ustanove Park prirode Žumberak omogućilo se sustavno očuvanje uz kontinuirani nadzor i stručno usmjeravanje postojećih i budućih djelatnosti, što će sigurno unaprijediti ovo područje u odnosu na nekadašnji način gospodarenja prostorom. U tom nastojanju imat će pozitivnu potporu i suradnju planinarskih, ekoloških društava, brojnih drugih udruga i institucija pa i pojedinaca, zaljubljenika u prirodu i žumberački kraj.

Program izgradnje prioritetnih projekata infrastrukture u pograničnoj zoni Žumberka prema Republici Sloveniji

tekst br 8
Ovaj PRIJEDLOG ZA FINANCIRANJE IZGRADNJE PRIORITETNIH PROJEKATA INFRASTRUKTURE U POGRANIČNOJ ZONI PREMA REPUBLICI SLOVENIJI izrađen je u sklopu istraživačkog projekta 'GOSPODARSKI RAZVITAK POGRANIČNE ZONE PREMA REPUBLICI SLOVENIJI'. Projekt je kao višegodišnji pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, a realizira ga Institut za međunarodne odnose iz Zagreba.
Glavni cilj projekta je stvoriti stručnu podlogu za sagledavanje stanja i osmišljavanje razvojne vizije,
uobličiti mjere politike razvitka pogranične zone prema Republici Sloveniji i izraditi programe provedbe te politike. Projekt treba pomoći svim ključnim nosiocima razvitka u pograničnoj zoni prema Sloveniji, kako na lokalnoj i županijskoj tako i na republičkoj razini, u ostvarivanju regionalnog razvitka koji će zaustaviti i preokrenuti dosadašnje procese depopulacije i gospodarske stagnacije i potaknuti dinamičan i skladan razvitak na novim osnovama.

Žumberak pogranična zona

tekst br 9
Pogranično područje prema susjednim državama je za svaku državu koliko značajno toliko i posebno osjetljivo područje kad su u pitanju sigurnost, infrastruktura, gospodarska, kulturna i svaka druga samostalnost i neovisnost njenih stanovnika o materijalnim i duhovnim dobrima susjednih zemalja. Zagrebačka županija u svom sjeverozapadnom dijelu, u dužini od preko 120 kilometara, graniči s Republikom Slovenijom. Hrvatsko-slovenska granica proteže se po samom hrptu masiva
Žumberačke gore od Bregane, Sv. Gere pa sve do Kašta. Uz još uvijek neraščišćena teritorijalna
pitanja i probleme u svezi s tim Županija odnosno žumberački kraj nasljedovali su i dodatan
problem demografske i gospodarske degradacije kao posljedicu gubitka političkog subjektiviteta,
slabe naseljenosti usljed iseljavanja pučanstva i iz toga proizašle krajnje nepovoljne starosne
strukture stanovnika, nezaposlenosti pučanstva, zapostavljanja školstva, loše liječničke službe,
veterinarske skrbi vrlo loše stanje u infrastrukturnoj mreži (ceste, vodovod, kanalizacija). Kao takav
ovaj je kraj 'najranjiviji' za Republiku Hrvatsku prema granici s Republikom Slovenijom pa ga je
prijeko potrebno što prije gospodarski osnažiti i učiniti ga u svakom pogledu neovisnim o susjednoj
državi tim više što je pogranična zona sa slovenske strane vrlo razvijena.

Gospodarski razvitak pogranične zone prema Republici Sloveniji

tekst br 10
Nakon stjecanja državno-pravne neovisnosti i međunarodnog priznanja njihove suverenosti Hrvatska i Slovenija prvi su puta u povijesti postale dvije susjedne neovisne države. Iako se uvijek uglavnom znalo koji je hrvatski, a koji slovenski teritorij, između njih više stotina godina unatrag nije bilo državne granice, tako da su se 'pogranične' regije uglavnom gospodarski razvijale, kao da je riječ o istoj državi. Promet roba i usluga, migracija radne snage nisu bila ničim, ograničeni, osim možda psihološkim barijerama, koje međutim nisu bile značajnija smetnja. Mentalitet stanovnika 'pograničnih' regija ( Žumberak) bio je sličan, što je olakšavalo međusobnu komunikaciju i uzajamno razumijevanje, pogotovo kad je riječ o gospodarskoj suradnji.

Popis programa i studija vezanih za infrastrukuralni i gospodarski napredak mikroregije Žumberak

žns
1. IDEJNA RAZMATRANJA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI U POLJODJELSKOM PREHRAMBENOM SUSTAVU DIJELA ŽUMBERAČKOG GORJA, Grad Zagreb – Gradski sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, 1993.
2. PRIJEDLOG RAZVOJNE SANACIJE INFRASTRUKTURE I GOSPODARSTVA ŽUMBERKA, TE MIŠLJENJE MINISTARSTVA FINANCIJA U SVEZI PRIJEDLOGA PROGRAMA DEMOGRAFSKE I EKO-AGRARNE REVITALIZACIJE ŽUMBERKA, Vlada Republike Hrvatske, Ur.broj: 5030116-96-3, Zagreb, 1996.
3. PROGRAM DEMOGRAFSKE I EKO-AGRARNE REVITALIZACIJE ŽUMBERKA, Izrada:
Eko invest, Općina Žumberak, Autor: Dargan Milakara, Žumberak, 1996.

preloder