0
In: Uncategorized0

DENECTRALIZACIJA I/ILI DEPERIFERIZACIJA – Primjer Žumberka

U zadnje se vrijeme u medijima, a i općenito u javnom životu često govori o potrebi decentralizacije Hrvatske. Što bi to konkretno značilo? Zašto je centar uopće centar, a zašto je periferija to što jest? Ukratko, u geografiji se centralitet nekog naselja određuje njegovim centralnim funkcijama. Pojednostavljeno, pod centralnim se funkcijama podrazumijevaju one funkcije naselja koje pridonose da okolni prostor uma usmjerenje prema tom naselju, odnosno da okolni prostor tome naselju gravitira.
Hrvatska danas jest u mnogočemu centralizirana država. Sama činjenica da oko četvrtine stanovništva Hrvatske živi u Zagrebu i njegovoj urbanoj regiji dovoljno potvrđuje prethodnu tvrdnju. U Zagrebu je od hrvatskih gradova koncentrirano i najviše centralnih funkcija.Tako na primjer u Zagrebu postoji najveći izbor trgovina u Hrvatskoj, najveća je ponuda kulturnih zbivanja, a što je kudikamo važnije, najveća je mogućnost zapošljavanja u najrazličitijim djelatnostima, što je posljedica koncentracije ekonomskih funkcija. Sve centralne funkcije koje regije centra i sami centri gledani u toj koncepciji imaju, periferija nema i upravo stoga ona i jest periferija. Periferne su regije u pravilu fizički relativno udaljene od centra i njihova prometna izoliranost je bitan čimbenik perifernosti. Ako znamo da je Žumberak de facto dio šire zagrebačke urbane regije, kako je moguće da on unatoč fizičkoj blizini ima vrlo izražena periferna obilježja? Nažalost, moguće je i to ponajprije stoga što u slučaju Žumberka, koji je dominantno brdsko-planinski, naglašena vertikalna raščlanjenost reljefa determinira lošu vremensku prometnu dostupnost. Laički rečeno, zbog brdskog reljefa treba dosta vremena da bi se se prevalila mala kilometarska
udaljenost.
Nego, vratimo se na koncept centra i periferije. Mnogi kažu da veličina Zagreba koči policentrički razvoj Hrvatske, pa se stoga zalažu za decentralizaciju, to jest smanjenje centraliteta Zagreba u najčešće u korist ostalih urbanih centara, a ponekad i regija. Ovo mnogima zvuči prihvatljivo, pa se ponekad na tome i dobivaju politički bodovi. Idemo razmotriti Hrvatsku u kontekstu Europske unije. Jesmo li tamo zemlja centra ili periferije? Svima je odmah jasno da je u toj paradigmi Hrvatska periferija, pri čemu niti Zagreb nije iznimka.Je li onda nužno slabiti Zagreb da bi se razvio ostatak Hrvatske? Smatram da nije. Nasuprot tome, trebalo bi ga jačati da u europskom kontekstu prestane biti periferan, a uz to bi još više trebalo jačati ostale hrvatske gradove i regije. Dakle u periferiji treba stvarati (kreirati) nove centralne funkcije koje bi anulirale postojeća periferna obilježja.
Taj se proces može nazvati deperiferizacija i o njemu do sada praktički nitko nije govorio.Deperiferizaciju ponajprije treba provesti u ruralnim prostorima koji su ekonomski nerazvijeni, prometno izolirani i demografski ugroženi, a Žumberak je upravo takav.Dobar primjer provedbe deperiferizacije prisutan je u Općini Žumberak. Ta općina obuhvaća tek 35 od ukupno 81 naselja koje tvori historijsko-geografski, odnosno vojnokrajiški Žumberak. Općina je u potpunosti ruralna, a sjedište joj je u Kostanjevcu.Gledano iz perspektive Hrvatske, cijela je spomenuta općina periferija, no ako se stvari sagledaju iz perspektive same te općine, onda nema periferije. Što to konkretno znači?Općina koja je cijelim teritorijem periferna sama sebe takvom ne doživljava, nego nastoji u svojem razvoju dostići druge gradove/općine koji su objektivno razvijeniji i upravo to u okviru svojih mogućnosti radi spomenuta Općina Žumberak. Novac koja ona ima ne može potrošiti nigdje osim na Žumberku, pa je stoga u toj općini infrastruktura razvijenija nego uostatku Žumberka.Stoga bi bilo dobro cijeli povijesni teritorij Žumberka objediniti u jednoj općini koja bi imala svoje sjedište na Žumberku i koja bi bila u sastavu Zagrebačke županije. Sjedište općine nikako ne smije biti izvan Žumberka jer je iz perspektive okolnih gradova Žumberak percipiran kao periferija, što nažalost često rezultira smanjenim interesom za ulaganja i revitalizaciju.

dr.sc. Ivo Turk

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

preloder