Izvorna kuća koju treba obnoviti
In: Uncategorized0

Kratka SWOT analiza revitalizacijskog potencijala Žumberka

SWOT analiza predstavlja analizu situacije, odnosno trenutačnog stanja na nekom prostoru ili u nekoj zajednici (najčešće poslovnoj). Njezin naziv dolazi od engleskih riječi: strengths (snage/prednosti), weaknesses (slabosti), opportunities (prilike) i threats (prijetnje). SWOT analiza omogućuje strateško planiranje na temelju analize postojećeg stanja.

Žumberak je zanimljiva i jedinstvena hrvatska mikroregija, no unatoč brojnim razvojnim potencijalima, recentni je gospodarski razvoj gotovo u potpunosti izostao. Loša gospodarska situacija je međupovezana s krajnje nepovoljnom demografskom slikom ovoga prostora. Jasno je da je Žumberku potrebna sveobuhvatna revitalizacija. Stoga je potrebno analizirati postojeće stanje kako bi se mogle planirati sveobuhvatne strateške revitalizacijske mjere u budućnosti.

SNAGE (PREDNOSTI):

Žumberak je svojevrsna oaza netaknute prirode udaljena samo 60-ak kilometara od Zagreba, glavnog grada Hrvatske. Ova činjenica predstavlja veliku prednost Žumberka jer blizina Zagreba osigurava relativno laku potencijalnu dostupnost centralnim funkcijama i demografskim resursima. Činjenica da se cijeli Žumberak nalazi u sastavu Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje dovoljno svjedoči o značaju, jedinstvenosti i očuvanosti prirode. Ovakva priroda predstavlja veliki potencijal za razvoj turizma i izletništva.

Osim Zagreba, prednost Žumberka je i blizina drugih manjih gradova koji mogu pozitivno utjecati na revitalizaciju. To su Samobor, Jastrebarsko, Karlovac i Ozalj. Budući je Hrvatska, kao i susjedna Slovenija, članica Europske unije, prednost može predstavljati i prekogranična suradnja u kojoj blizina Novog Mesta i Metlike može imati pozitivnu ulogu za revitalizaciju Žumberka, tim više što jugozapadni dio Žumberka prirodno gravitira Metliki (u susjednoj Sloveniji).

Žumberak ima bogatu povijest koja je svakako također bitna prednost koja može olakšati revitalizaciju. Najstarije arheološko nalazište na Žumberku u Budinjaku datira iz razdoblja oko 10. stoljeća prije Krista i po nađenim artefaktima je jedinstveno u svijetu. Iz toga spada u red najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Uz pretpovijesna arheološka nalazišta, Žumberak obiluje arheološkim nalazištima iz novijih razdoblja poput srednjovjekovnih Starog Grada Žumberka i Tuščaka. U 16. stoljeću tada demografski opustjeli Žumberak naseljavaju Uskoci i revitaliziraju ga. Njihova bogata povijesna baština također predstavlja razvojnu prednost.

Da zaključimo, najveće su prednosti Žumberka očuvana priroda, bogata povijesna i kulturna baština i blizina gradova od kojih je najveći i najznačajniji Zagreb.

SLABOSTI:

Najveće su slabosti Žumberka vrlo loša demografska slika, gospodarska nerazvijenost i zastarjela i nedovoljno razvijena infrastruktura. Žumberak je već preko 100 godina zahvaćen emigracijskim procesima. Prirodna depopulacija (višak umrlih nad rođenima tijekom godine) prisutna je zadnjih pedesetak godina.

U povijesnoj regiji Žumberak (nekadašnji vojnokrajiški obuhvat Žumberka u sastavu Hrvatske s pripojenim naseljem Vlašić Brdo koje je u sastavu današnje Općine Žumberak) je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. živjelo samo 1528 stanovnika a indeks starenje iznosio je čak 388,17. Za usporedbu, vrijednost toga pokazatelja za Hrvatsku iste je godine bila 115,03. Inače se smatra da starenje stanovništva započinje kada vrijednost indeksa starenja premaši vrijednost od 40. Jasno je dakle da uslijed ostarjelosti stanovništva nije moguća demografska revitalizacija iz vlastitih potencijala nego je nužna imigracija mlađeg stanovništva. Optimalno bi bilo kad bi potomci iseljenih Žumberčana bili temelj imigracije i demografske revitalizacije.

Inače, maksimum naseljenosti na  Žumberku zabilježen je davne 1890. kada je broj stanovnika iznosio 12008. To je ipak prevelik broj stanovnika za ovakvo područje pa se tada javila agrarna prenapućenost i ona je bila jednim od glavnih uzroka velikih emigracijskih tokova.

Na Žumberku nema dovoljno radnih mjesta i jasno je da neće biti imigracije bez omogućavanja zaposlenja doseljenima. Stoga treba privući investicije koje bi mogle generirati njihovo otvaranje. Prvenstveno treba ciljati na razvoj turizma i ekološke poljoprivrede.

Prometna infrastruktura ne zadovoljava moderne standarde. Ceste su uske i dotrajale, pa im je potrebna obnova. Ostali vidovi kopnenog prometa (poput željeznice) na Žumberku ne postoje, no zbog vretikalne raščlanjenosti reljefa to niti nije potrebno. Prometna dostupnost žumberačkih naselja u odnosnu na najbliže gradove je loša, pa tako najčešće treba do najbliže trgovine putovati preko 30 minuta automobilom.

Na Žumberku praktički nema škola i to je svakako čimbenik koji nepovoljno djeluje na doseljavanje obitelji s djecom. Postoje samo dvije područne osnovne škole (1.- 4. razed) što je nedovoljno za revitalizaciju. Uz sve to, zdravstvena je skrb na Žumberku nedostatna.

Sustav elektroenergetske distribucije na Žumberku ne zadovoljava moderne standarde. Nisu rijetki padovi napona i prekidi u elektrodistribuciji. Zna se dogoditi i situacija kad su pojedina naselja i po nekoliko dana bez električne energije što predstavlja veliki problem kojeg što prije treba riješiti.

Mreže mobilne telefonije su na Žumberku slabo razvijene, pa se nerijetko događa da iz zatvorenog prostora nije moguće uspostaviti telefonski poziv. To svakako što prije treba poboljšati. Internetska mreža na Žumberku je nerazvijena i u mnogim njegovim dijelovima faktički nepostojeća. Što bi prije trebalo razviti 4G mobilnu internetsku mrežu koja bi omogućavala dobru i brzu internetsku povezanost disperzno razmještenih žumberačkih naselja. U današnje doba razvoj bez interneta nije niti zamisliv, a kamoli ostvariv.

Žumberak se najčešće precipira kao periferija. Takva percepcija nije dobra i stoga je nužno otkloniti periferna obilježja koja su prisutna na Žumberku. Uklanjanjem perifernih obilježja izvršit će se deperiferizacija koja će promijeniti generalnu percepciju Žumberka.

Može se zaključiti da je najveća slabost Žumberka izostanak socijalno-geografske transformacije tamošnjeg ruralnog prostora iz tradicionalnog agrarnog u moderni multifunkcionalni s prisutnom dominacijom tercijarnih (uslužnih) djelatnosti.

PRILIKE:

Najveće razvojne prilike predstavlja uključivanje Žumberka u moderne gospodarske tokove i iskorištavanje razvojnih mogućnosti koje nudi Europska unija putem svojih fondova. Malo je ovakvih prirodno očuvanih prostora s bogatom kulturno-povijesnom baštinom nadomak velikih gradova. To je sigurno vrlo dobra prilika za razvoj. Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor omogućit će se puno lakša komunikacija između Hrvatske i Slovenije. Pruža se prilika da se stoljetni granični položaj Žumberka koji je uvijek nepovoljno utjecao na razvoj postane prednost i razvojna prilika.

Kad bi prometna infrastruktura bila kvalitetnija pružila bi se mogućnost za dnevnu migraciju iz Žumberka prema Zagrebu i ostalim gradovima u okolici. Razvojne prilike su mnoge, samo ih valja optimalno iskoristiti i u tome ustrajati.

PRIJETNJE:

Može se reći da je najveća je prijetnja da se ništa ne učini po pitanju revitalizacije Žumberka i da stvari i dalje nastave ići u negativnom smjeru. Ipak, krene li se u provedbu razvojnih planova nužno je da oni ne narušavaju prirodni okoliš i autohtoni kulturni pejzaž. Bilo što što generira zagađenje okoliša ili njegovo nagrđivanje nije dobro za Žumberak. Sve investicije trebaju zadovoljavati najstrože ekološke standarde.

I na kraju, nadajmo se da će u doglednoj budućnosti doći do revitalizacije Žumberak koji je biser netaknute prirode nadomak hrvatske metropole.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

preloder